>
Kula Gornji ugao

Dubrovnik je javnosti predao još jedan dokaz svojih mudrih i slavnih stoljeća.
Usred Grada opasanog zidinama otkriveno je i znalački prezentirano očekivano, no ipak iznenađujuće otkriće: jedinstvena sačuvana industrijska zona, srednjovjekovna ljevaonica metala pod Minčetom s kraja 15. stoljeća. Svjedočanstvo kako se u Dubrovniku ne samo trgovalo, već i proizvodilo.

Kula Gornji ugao

Sve je počelo 2003. godine, namjerom Društva prijatelja dubrovačke starine, koje revno skrbi o dubrovačkom fortifikacijskom sklopu, da obnovi Kulu
Gornji ugao. Ta je četverouglasta kula zajedno s prvotnom Minčetom flankirala
fortifikacijski element zvan „kliješta“, a u 15. stoljeću te dvije kule, sukladno
razvoju obrane, izravno se povezuju gradskim zidom, pa tako „kliješta“ kao
obrambeni element nestaju, no postaju dio Grada koji će dobiti iznimnu i važnu ulogu. Arheološka istraživanja, a onda i otkrića vođena unutar Kule Gornji ugao rezultirala su postupnom otkriću metalurške ljevaonice, koja je na radost istraživača, arheologa potpomognutih arheometrijom kao „forenzikom“,
povjesničara, arhitekata i konzervatora za trogodišnjeg trajanja istraživanja
( 2005.- 2008.) iznjedrila pravo industrijsko čudo!
Cijela ta gospodarska, metalurška zona koja se prostire na oko 600 četvornih
metara, sačuvala je sve tragove svog proizvodnog procesa. Pronađeni su
ostatci arhitekture ljevaonice sa svim njezinim originalnim sadržajima:
talionicom, kaluparnicom, bazenima s vodom, kanalom s taložnicama te
spremištem pijeska. Tu se pripremao barut, lijevala se bronca, oblikovala
zvona, uporabni predmeti, no najvažnija je proizvodnja bilo oružje - topovske
kugle i tanad različitih veličina, koje je Dubrovačka Republika izvozila na
Sredozemlje i Balkan. Bilo je to gotovo idealno mjesto za vitalni gospodarski pogon Grada - Države, pod okom i kontrolom vlasti, zaštićen gradskim zidinama, a opet odvojen od stambenoga dijela Grada,
kako bi se stanovništvo zaštitilo od dima, mirisa, ali i požara.
Ljevaonica pod Minčetom funkcionirala je sve do 17. stoljeća, a u zemljanom
nasipu kojim je bila zatrpana nakon Velike trešnje 1667. godine pronađeno
je i puno nalaza keramike. Veliko otkriće omogućilo je zajedničku prezentaciju kompleksa ljevaonice s unutrašnjošću Kule Gornji ugao, koja je vrsnom obnovom poslužila kao muzej pokretnih arheoloških nalaza.
Dubrovnik je, pak, dobio novu atrakciju, novi sadržaj u sklopu velebnih
gradskih zidina. Nad lokalitetom ljevaonice, prema zamisli istraživača i
glavnog projektanta dr. Željka Pekovića, izvedena je armiranobetonska ploča,
koja služi kao sportsko igralište, dok se povijesna ljevaonica razgleda dojmljivo i ugođajno osvijetljena s prozirne metalne uzdignute staze koja vodi do svih njezinih nevjerojatno zanimljivih dijelova. Društvo prijatelja dubrovačke starine nudeći ove sezone nov, primamljiv, ali pomalo izolirani sadržaj, najavljuje nastavak projekta, posebnu turu od Kule Arcimon, sjevernim predziđem do Minčete i sjajno prezentiranog lokaliteta ljevaonice, predziđem do Tvrđave Bokar gdje se misli osnovati muzej dubrovačkog topništva, zaključno do arheološkog lokaliteta „Na Andriji“.
Prava kulturološka poslastica!
 

Pozdrav dragi posjetitelju!

Ocjeni svoj boravak u Dubrovniku.

Započni anketu
Knez2