>
PLATEAURESIDUE, SUB PERSONA II
Datum od:
04.11.2022
Galerija Flora 19.00sati
PLATEAURESIDUE, SUB PERSONA II
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovniki Galerija Flora sa zadovoljstvom Vas pozivajuna otvorenje izložbe PLATEAURESIDUE, SUBPERSONA II, 04. studenog 2022. u 19 sati u Galeriji Flora. Izložba se može pogledati do 15. studenog svaki dan od 10 do 13, te od 16 do 19 sati.
„Treba li prašuma šumara?, zapitat će se jedan od protagonista kojeg pratimo uvideo instalaciji Sub Persona II koju potpisuje PLATEAURE S I D U E (hrv. ostatakplatoa), zamišljeni identitet Aljaža Celarca i Eve Pavlič Seifert. Mogli bismoodmahnuti rukom jer zašto bi kompleksan i samoregulirajući ekosustav prašumetrebao čovjeka kad ravnoteži osjetljivog šumskog tkiva doprinose svi obuhvaćenielementi, a temeljni poredak određuju drevna stabla koja stoljećima grade šumui čuvaju je od katastrofa. Kako bi čovjekova uloga mogla zamijeniti ono što radestoljetna stabla, koja nazivaju i duhovnim, podzemnim ili majčinskim jer osiguravanjuhranjive tvari za sve šumske stanovnike. Štoviše, oni koji se šumombave proučavaju mehanizme prašume kako bi regulirali i očuvali druge, znatnomlađe, šume. No, iako su preostali ostaci prašume dodatno zaštićeni, a ljudskaintervencija nepoželjna radi očuvanja ravnoteže, rad Sub Persona II nam ne nudijednoznačan odgovor. Unatoč tome što u zaštićene dijelove ne bi trebala ući nipila ni sjekira, klimatske promijene kao rezultat ekonomskih i političkih previranjato čine upitnim. Može li se raznolikost šume očuvati za buduće generacijebez ljudske intervencije?Odgovor ćemo potražiti u razgovoru sa šumarom, drvosječom i lovcem koji različitorazmišljaju o ulozi i odgovornosti čovjeka u održavanju narušene prirodneravnoteže. Iako su spomenuti protagonisti nosioci filmskog narativa jer njihovjezik razumijemo, na vizualnoj razini šuma je taj sveobuhvatni organizam kojegsu ljudi samo dio. Suprotstavljanjem šume i ljudi umjetnici govore o međusobnojprepletenosti njihova djelovanja čime se dodatno naglašava odgovornost ljudiprema šumama. Prizori nam daju do znanja da korijenje, grane, plodovi, sjemenkenisu samo dio pojedinog stabla, već su dio znatno kompleksnijeg organizmakoji poput mreže uključuje sva bića i tvari u šumi. Crno bijeli prizori nas udaljavajuod idealizirane slike šume te nam umjesto idile i bijega od urbane stvarnostinude sumorne prizore. Negiranje boje lokalni protagonisti i konkretna lokacijaprašume u Kočevju bivaju izmješteni iz vremena i prostora, te postaju opće mjestos kojim se mnogi mogu poistovjetiti. Atmosferi crno bijelih snimaka doprinosiglazba Domena Učkara alias Lifecutter čiji efekti i zvukovi funkcioniraju poputsintetične onomatopeje.

Budući da odnos prema šumi odražava svjetonazor, poimanje šume je uvijekodražavalo društveni, ekonomski i politički poredak. Od percipiranja šume kaomračnog i divljeg prostora izvan civilizacije koji pruža utočište izopćenicima izvijerima, do doživljavanja šume kao prirodnog resursa čemu je pridonijelo sveveče krčenje šuma. Nadalje, gledana iz kolonijalne perspektive šuma je carstvoprirode, u kojem ljudi ostaju primitivni. No, danas je jasno da prašuma čuvaznanje bez kojeg nije moguće očuvati narušene ekosustave što traži sagledavanjestvari iz zornog kuta koji nije nužno ljudski. Zato PLATEAURES I D U E obrćeperspektivu te šumu prikazuje kao ravnopravnu sugovornicu od ekološke, ekonomske,kulturne i rekreativne važnosti.Štoviše, njihov pristup razotkriva da šuma zapravo nije radikalno Drugo kojespada u domenu posve prirodnog krajobraza i kao takva ne može biti političkiprostor. Uostalom, kao što piše Paulo Tavares šuma je zapravo drugačiji oblikurbanog prostora koji izmiče prostornoj i epistemičnoj geometriji kolonijalnemodernističke misli i imaginacije. Stoga razmišljati o šumi u odnosu na grad kaopolitički prostor nije održivo, već je potrebno proširiti i transformirati konceptgrada u odnosu na šumu. Jer šuma nije samo ekosustav kojeg treba spasiti, većod njega treba učiti.Irena Borić

Pozdrav dragi posjetitelju!

Ocjeni svoj boravak u Dubrovniku.

Započni anketu
Knez2