>
Platforma za Lazarete predstavlja: SU Operacija Grad, Platforma Doma mladih, SU Molekula + DKC-i
Datum od:
25.11.2021
Art radionica Lazareti  18.00sati
Platforma za Lazarete predstavlja: SU Operacija Grad, Platforma Doma mladih, SU Molekula + DKC-i
Art radionica Lazareti u četvrtak 25. studenog s početkom u 18 sati ugostit će predstavnike jednih od najbitnijih saveza izvaninstitucionalne kulture u Hrvatskoj koji se više desetljeća bave razvojem ideje i prakse društveno-kulturnih centara, novih institucionalnih i/ili organizacijskih oblika baziranih na javno-civilnim partnerstvima i sudioničkom upravljanju, a kako bi "osigurali prostore za kontinuirano djelovanje aktera izvaninstitucionalnog sektora u kulturi s naglaskom na aktere koji proizvode sadržaj onkraj uvriježenih, mainstreamovskih disciplina, narativa i kulturno-umjetničkih izričaja" (Žuvela, 2020.).

Razgovor o značaju društveno-kulturnih centara i prostora za kulturu, njihovim upravljačkim modelima, percepciji sudioničkog upravljanja, njegovim prednostima i manama, ostvarenim rezultatima projekata u sklopu ESF natječaja „Kultura u centru" te opasnostima za ove prostore poput komercijalizacije, negativnih posljedica COVID-19 krize, rezanja proračunskih sredstava, negativnih stereotipa o ulozi, značaju i financiranju nezavisnog civilnog sektora u javnim prostorima komunikacije i medija, vodit će moderatorica Matija Mrakovčić (Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva).

Gosti razgovora su:

Tonči Kranjčević Batalić, Platforma Doma mladih (Split)
Platforma Doma mladih (PMD) savez je udruga za nezavisnu kulturnu scenu i scenu mladih koja djeluje kao zagovaračka platforma na lokalnoj razini. Ciljevi PDM usmjereni su na osmišljavanje modela suupravljanja prostorom Doma mladih kako bi se riješio problem neadekvatne prostorne infrastrukture u kojoj djeluje nezavisna kultura u gradu Splitu te s Multimedijalnim kulturnim centrom, upraviteljem zgrade Doma mladih, aktivno radi na razvoju modela društveno-kulturnog centra čiji program uključuje umjetničke, edukacijske i istraživačke programe i prezentacije namijenjene zajednici te subverzivne i kritičke istraživačke prakse.

Luka Rodela, Savez udruga Molekula (Rijeka)
Savez udruga Molekula djeluje na području Grada Rijeke od 2007., želeći doprinijeti razvoju lokalne zajednice u području nezavisne kulturne produkcije. Trenutno programski rukovodi s tri gradska prostora: Filodrammatica, Marganova i Palach. Savez je osnovan u cilju promocije i poticaja djelatne skrbi za ostvarivanje kulturnih, obrazovnih i drugih interesa građana te povećavanja učestalosti, kvalitete i utjecaja aktivnosti nezavisnog kulturnog sektora i sektora kulture mladih.

Mirela Travar, Savez udruga Operacija Grad (Zagreb)
Operacija Grad osnovana je s ciljem poticanja razvoja nezavisne kulture te samoorganiziranog djelovanja mladih, a što ostvaruje organiziranjem kulturnih programa i manifestacija, javnih rasprava, edukacijskih i istraživačkih programa te izdavanjem publikacija. Svojim akivnostima Savez okuplja organizacije i pojedince (umjetnike, kulturne djelatnike, mlade aktiviste, stručnjake i sl.) te je usmjeren prema iznalaženju održivih i inovativnih modela upravljanja javnom infrastrukturom. Krajem 2008. godine, Operacija grad je s Gradom Zagrebom zajednički osnovala te danas zajednički upravljaju javnom ustanovom: POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, koja je utemeljena na novom modelu civilno-javnoga partnerstva.

Srdjana Cvijetić, Art radionica Lazareti/Platforma za Lazarete (Dubrovnik)
Platformu za Lazarete čine neformalno udružene organizacije civilnog društva koje su svojim djelovanjem i postojanjem vezane uz prostor Lazareta. Djeluje od 2012. godine s ciljem međusobne integracije, koordiniranja, zagovaranja te stvaranja novih programa i projekata koji tematiziraju aktualne problemi pitanja lokalne zajednice iz područja društvenog i kulturno-umjetničkog razvoja. Vizija Platforme za Lazarete uspostaviti je horizontalno integriran i programski povezan društveno-kulturni centar koji svoje djelovanje temelji na kulturnim i društvenim potrebama zajednice. PZL nastoji jačati poziciju kulture i umjetnosti kao područja za pozitivnu društvenu promjenu.

Razgovor će se prenositi i online putem facebook stranice Art radionice Lazareti @ARL.Dbk, a kasnije će biti dostupan i preko Youtube kanala.

Rad Art radionice Lazareti podržavaju i omogućuju Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik, Zaklada Kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

*** VAŽNO!***
Molimo vas da se na događanjima u Art radionici Lazareti pridržavate mjera fizičke udaljenosti, da u zatvorenim prostorima nosite maske i koristite dezinficijens, kao i da dozvolite da vas evidentiramo kao posjetitelja sukladno važećim preporukama i mjerama za suzbijanje pandemije COVID-19.

Hvala!

*** ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE
O pojmovima sudioničkog upravljanja u kulturi, civilno-javnog partnerstva te društveno kulturnog centra iz poglavlja „Kontekst kao sadržaj" autora Davora Miškovića objavljenog u publikaciji „Radna bilježnica za društveno-kulturne centre" (2016.). te poglavlja „Pojmovnik" autorice Ane Žuvele iz publikacije „Lazareti prijepora / Lazareti suradnje" (2020.) donosimo:

„Sudioničko upravljanje u kulturi relativno je novo područje razvoja kulturne politike koje se tiče uključenosti relevantnih dionika (javne vlasti i tijela, organizacije civilnog društva i nevladine organizacije, umjetnika, kulturnih djelatnika, kreativne industrije i predstavnika lokalne zajednice) u procesima planiranja, odlučivanja, praćenja i vrednovanja politika i programiranja inovativnih institucijskih i organizacijski oblika i praksi u polju kulture". (Žuvela, 2020.)

„Civilno-javno partnerstvo je oblik primjene ili model sudioničkog upralvjanja u kulturi. Osnova civilno-javnog partnerstva uspostava je odnosa između civilnih i javnih aktera u pitanjima javnog interesa koji ukljuuje zajedničke procese donošenja odluka o javnim resursima (javni prostor, javna infrastruktura, javna sredstva itd.), a na dobrobit zajednice i u cilju održivosti resursa, ponajprije njihovog zadržavanja u domeni javnog vlasništva, javne i otvorene dostupnosti". (Žuvela,2020.)

„Društveno-kulturne centre možemo opisati kao mjesta koja pružaju slobodu i omogućuju razvoj ideja za drugačijeoblike i smjerove društvenog i kulturnog razvoja. Ta se mjesta formiraju u javnim prostorima u kojima djeluju organizacije civilnog društva s različitim razinama utjecaja na upravljanje prostora i različitim oblicima partnerskih odnosa s javnom upravom." (Mišković, 2016.)

„Društveno – kulturni centri ne mogu se odvojiti od prostora u kojem se nalaze, ne mogu se odvojiti od zajednice u kojoj djeluju (...). U slučaju društveno-kulturnih centara to znači da oni gledaju iz perspektive zajednice u kojoj djeluju nastojeći dati odgovor na pitanje kuda mi, kao zajednica idemo, kako ćemo tamo stići i koliko će nam trajati putovanje. U taj narativ zajednica utiskuje svoja nadanja i strahove, interese i potrebe." (Mišković, 2016.)

Pozdrav dragi posjetitelju!

Ocjeni svoj boravak u Dubrovniku.

Započni anketu
Knez2