>
Vina dubrovačkog kraja

U davnim vremenim grožđe su uzgajali Feničani, Grci I Rimljani, od kad se neprekidno nastavlja uzgajati loza i proizvoditi vino.
U našem podmorju brojne pronađene amfore svjedoče o načinu čuvanja i transportiranja vina, ulja i drugih tekućina.

U vrijeme Dubrovačke Republike uzgoj grožđa bila je najvažnija poljoprivredna aktivnost. Proizvodnja i izvoz vina zauzimali su važno mjesto u gospodarstvu tadašnje Dubrovačke Republike koja je svoje najsjajnije dane imala u 16. i 17. stoljeću.


U Statutu iz 1272. kroz 56 članaka donose se uredbe o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina.
Vinogradari i proizvođači vina morali su dobro brinuti o vinogradu, kvalitetno ga prekopati dvaput na godinu.
Knez je objavio također odluku da berba treba započeti u razdoblju od kraja kolovoza do sv. Mihajla koji se slavi 29. rujna.
Vrijeme berbe bilo je proglašeno svojevrsnim blagdanom kako bi svi imali dovoljno vremena uspješno izvršiti jematvu.
Država je kontrolirala proizvodnju vina, uredbama određujući i način skladištenja dragocjenog proizvoda.
Vino se mora čuvati u podrumima i prizemljima kamenih kuća. Prodaja vina na otvorenim tržnicama bila je zabranjena, a kazna za takav prekršaj iznosila je 25 perpera (dubrovački sitan novac) dok je prekršitelju vino bilo oduzimano.

U vrijeme Dubrovačke Republlike uglavnom su se proizvodile dvije sorte vina - bijelo vino (vinum album) crno vino (vinum vermelum) i Vinum purum (čisto vino nije sorta, već vino bez ikakvog miješanja ili dodavanja sastojaka). U arhivima Republike spominje se i 27 vinskih podruma i taverni koje je podupirala država.

Ukupna površina vinograda u Hrvatskoj iznosi oko 132.000 hektara, a dvije su najvažnije vinske regije - kontinentalna i obalna. Bijela vina dominiraju u kontinentalnom dijelu dok su crvena vina zastupljenija na obali. Od 1200 u svijetu poznatih sorti grožđa u Hrvatskoj ih se uzgaja stotinu, uglavnom autohtonih.
Jedna od izvornih sorti – plavac mali postala je iznimno afirmirana i slavna. Riječ je o sorti malog zrna i intenzivne boje bobice, po čemu je i dobila ime.
Najbolji Plavac mali uzgaja se u regijama Dingač i Postup u vingoradima koji leže na padinama neposredno uz more na centralnom dijelu Pelješca.
Dingač je najstarije kontrolirano ime za vino u Hrvatskoj, uzgajano u najstrmijim vinogradima na svijetu, izloženim suncu čitavog dana uz more koje služi kao reflektor pojačavajući izloženost suncu.

Vinogradi Postupa smješteni su u blizini vinograda Dingača, i na blažim strminama. Dvije vrste vina plavca malog koje se proizvode u ovom kraju nazvane su upravo po mjestima na kojima se uzgaja vinova loza – Dingač i Postup.

Znalci će reći da je Dingač najbolje crno vino Hrvatske. Boja Dingača je rubin-crvena uz izražen buket bobičastog voća i mediteranskog cvijeća, bilja, bobica, začina i okusa duhana.
Plavac Mali poznat je i po tome što je 2002. godine otkriveno da je ova sorta grožđa predak u svijetu poznate sorte Kalifronijski Zinfandel, čije je porijeklo dugo bilo nepoznato. Pretpostavka je da je Kalifornijski Zinfandel stigao u SAD oko 1820. godine kad je Hrvatska bila dijelom Austrougarskog carstva i da su je tamo odnijeli hrvatski emigranti.

Stručnjaci potvrđuju da su Plavac Mali i Zinfandel ista sorta, a svi oni koji su probali Dingač i Postup i sami su se uvjerili u sličnost ovih sorti.

   
Info Informativni
uredi
 
Pile
Brsalje 5
T 020 / 312-011 E-Mail
Radno vrijeme:
pon - ned: 08:00 - 21:00h 


Gruž Obala I. Pavla II, 1
T 020 / 417-983 E-Mail
Radno vrijeme:
pon - ned: 08:00 - 20:00h
 



VIŠE

Pozdrav dragi posjetitelju!

Ocjeni svoj boravak u Dubrovniku.

Započni anketu
Knez2